HPV infekcija je polno prenosiva bolest koju izaziva humani papiloma virus – HPV. Procenjuje se da preko 90% devojaka u periodu između 18 – 25 godina dolazi pri polnom odnosu u kontakt sa HPV, dok svega oko 30% devojaka razvija simptome infekcije.
Sposobnost imunološkog sistema pojedinca da se izbori sa infekcijom je razlog velikoj razlici u broju izloženosti virusu i broju ostavrenih infekcija. HPV virus može uzrokovati dobroćudne promene – kondilome, ali je dokazana udruženost infekcije i pojave zloćudnih promena – cervikalne intraepitelne neoplazije (CIN) i karcinom grlića materice, karcinoma perianalne i analne regije, karcinoma penisa. Dokazano je da je u 99,8% slučajeva uzrokovan visokorizičnim podtipovima HPV-16 i HPV-18.
Detekcija HPV-a podrazumeva dokazivanje prisustva ili odsustva virusa u uzorku, bez informacije o prisutnom genotipu, dok genotipizacija omogućava određivanje tipa prisutnog HPV-a. Ova vrsta analize je sa kliničke strane veoma značajna sa obzirom na to da potencijal izazivanja zloćudnih promena (maligni potencijal) veoma varira između različitih grupa virusa. Ukoliko se radi o tzv. niskorizičnim “low-risk" tipovima (6, 11, 41, 43, 44) javljaju se genitalne bradavice (condylomata accuminata) koje su zarazne i prenose se polnim odnosom.
Visokorizični “high-risk" tipovi virusa (16, 18, 31, 33, 39, 45, 51, 52, 56) opasni su utoliko što se povezuju s pojavom abnormalnosti epitela grlića materice (cervikalna displazija) u odsustvu bilo kakvih drugih simptoma. Analiza se radi iz brisa cervikalne sluznice, uretralnog brisa i urina a rezultati su gotovi za 2-3 dana.